свято́й (svjatój) + -и́лище (-ílišče)
святи́лище • (svjatílišče) n inan (genitive святи́лища, nominative plural святи́лища, genitive plural святи́лищ)
singular | plural | |
---|---|---|
nominative | святи́лище svjatílišče |
святи́лища svjatílišča |
genitive | святи́лища svjatílišča |
святи́лищ svjatílišč |
dative | святи́лищу svjatílišču |
святи́лищам svjatíliščam |
accusative | святи́лище svjatílišče |
святи́лища svjatílišča |
instrumental | святи́лищем svjatíliščem |
святи́лищами svjatíliščami |
prepositional | святи́лище svjatílišče |
святи́лищах svjatíliščax |
singular | plural | |
---|---|---|
nominative | святи́лище svjatílišče |
святи́лища svjatílišča |
genitive | святи́лища svjatílišča |
святи́лищъ svjatílišč |
dative | святи́лищу svjatílišču |
святи́лищамъ svjatíliščam |
accusative | святи́лище svjatílišče |
святи́лища svjatílišča |
instrumental | святи́лищемъ svjatíliščem |
святи́лищами svjatíliščami |
prepositional | святи́лищѣ svjatíliščě |
святи́лищахъ svjatíliščax |